UK1 DE french
Loading…

Šume

Na području Nacionalnog parka Paklenica  koje zauzima ukupnu površinu 95 km2 razlikuje se 7 šumskih zajednica. Raznolikost šumskog pokrova na relativno malom prostoru uvjetovao je širok raspon nadmorskih visina (20-1757m), kao i razlike u geološkoj podlozi te prisutnost stalnih i povremenih tokova u pojedinim dijelovima parka.


Proljeće u NP Paklenica

Na najvišim vrhovima Nacionalnog parka, u pojasu od Buljme do Babinog vrha, Malovana i Svetog brda, proteže se šumska zajednica klekovine bora krivulja s kozlokrvinom (Lonicero-Pinetum mugi). To je najkompaktnija i površinom najveća šuma pod klekovinom bora u Hrvatskoj.
Zanimljiv prizor pružaju sastojine bukve u asocijaciji s urezicom (Homogyno alpinae-Fagetum sylvaticae) na 1000- 1450 m/nv. Zbog duljeg zadržavanja snijega i izrazito strmih padina na kojima rastu, stabla bukve su u donjem dijelu iskrivljena.
Na kiseloj podlozi koju trošenjem daju stari kvarcni klastiti razvila se drugačija bukova šuma (Luzulo-Fagetum), u čijem sastavu od zeljastih biljaka prevladava trava bekica (Luzula sp.). U njima nema grmlja već je na tlu sloj mahovina radi čega djeluju prozračno, a mahovina osigurava vlagu bogatoj fauni tla.
Stalni i povremeni vodotoci na području Paklenice doprinijeli su razvoju zajednice brdske šume bukve s mrtvom koprivom (Lamio orvale-Fagetum sylvaticae). Ta se šumska zajednica prostire zapadno od planinarskog doma duž toka potoka Brezimenjače te istočno od pl. doma preko Klimente.

Nacionalni park Paklenica svoj poseban status duguje šumi crnog bora koja raste na skeletnim i suhim tlima. Zona šume crnog bora s dunjaricom (Cotoneastro- Pinetum nigrae) prostire se na 700 do 1200 m/nv. Crni bor (Pinus nigra L.) preferira nešto kiseliju podlogu no što daje vapnenačka podloga u velikom dijelu Parka, pa najljepše šume crnog bora možemo naći na dolomitnoj podlozi. Gotovo redovito uz crni bor u sloju prizemnog raslinja raste i crnjuša (Erica carnea) koja cvate rano u ožujku, pa su šume crnog bora posebno atraktivne krajem zime.
Na nižim nadmorskim visinama, na vapnenačkoj podlozi dolaze dvije šumske zajednice Querco-Carpinetum orientalis  te Seslerio-Ostryetum.

U šumama Nacionalnog parka Paklenica svoj su životni prostor našle brojne životinjske vrste od najmanjih mrava (Formicidae) kojih na području Parka razlikujemo 42 vrste, pa do velikih sisavaca poput medvjeda (Ursus arctos), jelena (Cervus elaphus), srna (Capreolus capreolus), vuka (Canis lupus), i nešto manjih kuna (Martes martes i Martes foina), lasica (Mustela nivalis), jazavca (Meles meles), lisica (Vulpes vulpes) te divljih svinja (Sus scrofa) čije djelovanje lako možemo prepoznati uz glavnu stazu zimi kada kopaju tlo u potrazi za lukovicama i korijenjem. U šumama Paklenice česti su i puhovi (Myoxus glis), vjeverice (Sciurus vulgaris) i miševi. Šišmiši su također brojni u bukovim šumama čija im šuplja debla često služe kao skrovišta.

Koliko ste puta posjetili Nacionalni park Paklenicu?

Nikada - 39.8%
1 puta - 17%
2 puta - 8.4%
3 do 5 puta - 8.9%
više od 5 puta - 24%

Ukupan broj glasova: 2957
The voting for this poll has ended on: Prosinac 19, 2015

Javna ustanova Nacionalni park Paklenica
Dr. Franje Tuđmana 14a
HR - 23244 Starigrad-Paklenica

Tel.: 00385 / 23 / 369-155, 369-202, 369 -803 (Ulazna recepcija Parka)
Fax: 00385 / 23 / 359-133

E-mail:
np-paklenica@paklenica.hr
prezentacija@paklenica.hr 

OIB: 24913665146
IBAN: HR0623300031100028968, Splitska banka

mzoip logo hr full 1                                              
 

Dizajn i izrada Meridies web design - Sva prava pridržana.