Zbog svoje jedinstvene prirodne osnove, izuzetnih geomorfoloških oblika i veličanstvenih šuma, prostor Velike i Male Paklenice već je 1949. g. proglašen nacionalnim parkom. Osnovni razlog proglašenja ovog prostora nacionalnim parkom bila je zaštita najočuvanijeg i najvećeg šumskog kompleksa na području Dalmacije.

Nacionalni park Paklenica se prostire na površini od 95 km², na obroncima južnog Velebita, a tu se nalaze i njegovi najviši vrhovi - Vaganski vrh (1757m/nv) i Sveto brdo (1753 m/nv). Obuhvaća područje bujičnih tokova Velike i Male Paklenice, odnosno njihove prepoznatljive kanjone okomito urezane u južne padine Velebita, te širi okolni prostor.

logo mali bijeli okvir.fw

Osnovne informacije

DATUM PROGLAŠENJA ZAŠTIĆENOG PODRUČJA:  19. listopada 1949.

NAJVIŠI VRHOVI:  Vaganski vrh 1 757 m/nv, Sveto brdo 1 753 m/nv

ŽUPANIJE: Zadarska  (64 km2) i Ličko-Senjska  (31 km2)

GRAD: Gospić 

OPĆINE: Starigrad i Lovinac 

MEĐUNARODNA ZAŠTITA:

Rezervat biosfere planina Velebit (UNESCO MaB) 10. veljače 1978.

Ekološka mreža NATURA 2000, 1.12.2014.

UNESCO-ov Popis Svjetske baštine, 7. srpnja 2017.

Više

 

Špilja „Manita peć“

 MG 5015Manita pec

Manita peć je jedina špilja na prostoru Parka koja je otvorena i uređena za posjet. Svojom prostranošću i ljepotom ukrasa oduševljava posjetitelje još od davne 1937. godine, kada je nakon uređenja staze započelo njeno posjećivanje. Ulaz u špilju nalazi se na 570 m nadmorske visine, a uspon od parkirališta u Velikoj Paklenici do nje traje oko sat i pol.

Više

Planinarske staze

Planinarski dom Šime Sorić meni module

Pješačenje je jedini način da stvarno upoznate Paklenicu. Na području Parka postoji 150-200 km staza i putova, od turističkih, koji iz kanjona Velike Paklenice vode do špilje Manite peći, šumarske kuće „Lugarnice“ i planinarskog doma, do planinarskih koji vode do najviših velebitskih vrhova. Putovi u Parku obilježeni su tablama i markirani planinarskim oznakama.

Više

 

DSC 6311

Penjalište

Nacionalni park Paklenica je najznačajniji hrvatski penjački centar, poznat i izvan granica Hrvatske. Posebnu draž ovom penjalištu daje i blizina morske obale, pa je Paklenička rivijera idealno mjesto za kombinaciju penjanja i sportova na vodi.Danas na pakleničkom penjalištu, koje je uređeno u karbonatnim stijenama,  postoji oko 500 opremljenih i uređenih smjerova različitih težina i dužina (ocjene od 3 do 8b+), pa svaki penjač može pronaći ponešto za svoj užitak. 

Više

X
       Specific WH EN bossen Positief
16 Lipanj 2020

Lipanj je mjesec krijesnica! Podržimo volonterski projekt „Krešo Krijesnica-vratimo svjetla našeg djetinjstva“

Znanstvenici i studenti Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Wollongongu u Australiji pokrenuli su 2019. godine projekt „Krešo Krijesnica-vratimo svjetla našeg djetinjstva“ s ciljem da senzibiliziraju javnost na utjecaj urbanizacije na ove izuzetno zanimljive i osjetljive kukce.

Krijesnice (Lampyridae) su kukci koji žive na svim kontinentima u područjima tropske i umjerene klime. U Hrvatskoj su do sada bile poznate dvije vrste krijesnica – ivanjska krijesnica (Lampyris noctiluca) i mala ivanjska krijesnica (Lampyris splendidula). Kao rezultat suradnje javnosti i dojava o nalazima krijesnica diljem Hrvatske, znanstvenici su tijekom protekle godine uspjeli identificirati četiri vrste krijesnica pa osim navedenih, Hrvatsku nastanjuju i Luciola italica te Lampyris germariensis.

Krijesnice su aktivne upravo sada, u lipnju, a ovisno o vremenskim prilikama najaktivnije su navečer između 21 i 22 sata.

Krijesnice nisu štetočine niti za biljke niti za ljude. Hrane se drugim životinjama (puževima, ličinkama drugih kukaca i sl. ). Ono što ih čini izuzetno zanimljivim kukcima je bioluminiscencija odnosno sposobnost da enzimatskom razgradnjom spoja luciferina emitiraju svjetlo. Njihov svjetlosni organ se nalazi na zatku, a svijetlost emitiraju kako bi komunicirale, privukle partnera, obranile teritorij ili upozorile predatore.

Urbanizacija, ponajprije opće zagađenje okoliša i svjetlosno zagađenje, glavni su uzrok sve manje brojnosti krijesnica. Umjetna svijetlost o kojoj ni ne razmišljamo (rasvjeta, ulična rasvjeta, reklame i slično) ometa ove kukce u njihovoj međusobnoj komunikaciji. Pretjerana upotreba pesticida još je jedan od uzroka njihove sve manje brojnosti.

Zaštićena područja poput Nacionalnog parka jedna su od rijetkih oaza za krijesnice u kojima nema umjetnih izvora svjetlosti na većini područja i gdje je priroda još uvijek očuvana u svom izvornom stanju.

Ovim projektom pokušava se podići razina svijesti javnosti da svojim djelovanjem doprinesemo očuvanju ove i ostalih skupina kukaca kojima je urbanizacija narušila staništa dok još nije kasno.

U projekt se mogu uključiti svi zainteresirani građani koji mogu obavještavati voditelje projekta preko službene Facebook stranice (Krešo Krijesnica), Instagram stranice (Krešo Krijesnica) te Twittera (#crofirefly) ili na e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., o područjima gdje su viđene krijesnice. Osim lokacije potrebno je navesti i datum, vrijeme i broj krijesnica te, ako je moguće, i fotografiju.

Image

Javna ustanova Nacionalni park Paklenica
Dr. Franje Tuđmana 14a
HR - 23244 Starigrad-Paklenica

Tel: +385 (0) 23 369 155, 369 202 (Uprava)
      +385 (0) 23 369 452 (Kamp "Nacionalni park")
      +385 (0) 23 369 803 (Ulaz 1 Velika Paklenica)


E-mail:
np-paklenica@paklenica.hr
prezentacija@paklenica.hr (info)

OIB: 24913665146
IBAN: HR0824070001100579272, OTP banka

Image

IZJAVA O ZAŠTITI PRIVATNOSTI I SIGURNOSTI OSOBNIH PODATAKA