Zbog svoje jedinstvene prirodne osnove, izuzetnih geomorfoloških oblika i veličanstvenih šuma, prostor Velike i Male Paklenice već je 1949. g. proglašen nacionalnim parkom. Osnovni razlog proglašenja ovog prostora nacionalnim parkom bila je zaštita najočuvanijeg i najvećeg šumskog kompleksa na području Dalmacije.

Nacionalni park Paklenica se prostire na površini od 95 km², na obroncima južnog Velebita, a tu se nalaze i njegovi najviši vrhovi - Vaganski vrh (1757m/nv) i Sveto brdo (1753 m/nv). Obuhvaća područje bujičnih tokova Velike i Male Paklenice, odnosno njihove prepoznatljive kanjone okomito urezane u južne padine Velebita, te širi okolni prostor.

logo mali bijeli okvir.fw

Osnovne informacije

DATUM PROGLAŠENJA ZAŠTIĆENOG PODRUČJA:  19. listopada 1949.

NAJVIŠI VRHOVI:  Vaganski vrh 1 757 m/nv, Sveto brdo 1 753 m/nv

ŽUPANIJE: Zadarska  (64 km2) i Ličko-Senjska  (31 km2)

GRAD: Gospić 

OPĆINE: Starigrad i Lovinac 

MEĐUNARODNA ZAŠTITA:

Rezervat biosfere planina Velebit (UNESCO MaB) 10. veljače 1978.

Ekološka mreža NATURA 2000, 1.12.2014.

UNESCO-ov Popis Svjetske baštine, 7. srpnja 2017.

Više

 

Špilja „Manita peć“

 MG 5015Manita pec

Manita peć je jedina špilja na prostoru Parka koja je otvorena i uređena za posjet. Svojom prostranošću i ljepotom ukrasa oduševljava posjetitelje još od davne 1937. godine, kada je nakon uređenja staze započelo njeno posjećivanje. Ulaz u špilju nalazi se na 570 m nadmorske visine, a uspon od parkirališta u Velikoj Paklenici do nje traje oko sat i pol.

Više

Planinarske staze

Planinarski dom Šime Sorić meni module

Pješačenje je jedini način da stvarno upoznate Paklenicu. Na području Parka postoji 150-200 km staza i putova, od turističkih, koji iz kanjona Velike Paklenice vode do špilje Manite peći, šumarske kuće „Lugarnice“ i planinarskog doma, do planinarskih koji vode do najviših velebitskih vrhova. Putovi u Parku obilježeni su tablama i markirani planinarskim oznakama.

Više

 

DSC 6311

Penjalište

Nacionalni park Paklenica je najznačajniji hrvatski penjački centar, poznat i izvan granica Hrvatske. Posebnu draž ovom penjalištu daje i blizina morske obale, pa je Paklenička rivijera idealno mjesto za kombinaciju penjanja i sportova na vodi.Danas na pakleničkom penjalištu, koje je uređeno u karbonatnim stijenama,  postoji oko 500 opremljenih i uređenih smjerova različitih težina i dužina (ocjene od 3 do 8b+), pa svaki penjač može pronaći ponešto za svoj užitak. 

Više

X
       Specific WH EN bossen Positief
07 Listopad 2020

Povodom obilježavanja Dana zaštite Dinarida 7. listopada

Dan zaštite Dinarida – 7. listopada, ustanovljen je 29. svibnja 2019. godine na Generalnoj Skupštini Parkova Dinarida – mreže zaštićenih područja Dinarida u Parku prirode Blidinje (Bosna i Hercegovina).


Svake godine 7. listopada, obilježavanjem Dana zaštite Dinarida, ukazujemo na važnost prirodnog i kulturnog naslijeđa zemalja Dinarskog luka, kao i isprepletenost prirodnog bogatstva i kulturno - povijesnih vrijednosti ovog po mnogo čemu posebnog prostora u Europi.

Zbog pandemije COVID - 19 ove godine će proslava biti upriličena virtualno. Kako je pandemija utjecala na mnoge aspekte rada i funkcioniranja parkova u našoj regiji, a i šire, obilježavanjem ovoga dana želimo skrenuti pažnju na utjecaje pandemije na zaštićena područja ali i potrebu jačanja i produbljivanja suradnje kao jednog od odgovora na novonastalu krizu. Stoga je i slogan ovogodišnjeg Dana zaštite Dinarida #DinaridiSpajaju.

Pandemija COVID -19, u zadnjih devet mjeseci, u zemljama Dinarskog luka dramatično je utjecala na živote i zdravlje ljudi, donoseći ekonomske i socijalne izazove, koji mogu imati dugoročne posljedice na mnoge dijelove društva.

Sigurno da je globalno prekomjerno i nekontrolirano korištenje prirode - krčenje šuma, prenamjena zemljišta, eksploatacija divljih vrsta, neodrživi razvoj poljoprivrede u mnogim dijelovima svijeta, utjecalo na stvaranje uvjeta za prijenos ove zoonoze sa životinja na ljude.

Trenutna pandemija, mogla bi značajno unazaditi nekoliko desetljeća napora u uspostavljanju održivog i efikasnog sustava zaštite prirode i upravljanja u mnogim zaštićenim područjima.

Zaštićena područja čine preko 10% teritorija zemalja Dinarskog luka i osim što su jedan od centara bioraznolikosti na europskom nivou sa brojnim endemskim i reliktnim vrstama, u zadnjim desetljećima su kroz razvoj održivog turizma, poljoprivrede, zanatstva, postajala sve značajnija za ekonomski razvoj svojih država.

Način na koji ćemo se odnositi prema pitanjima životne sredine i upravljanja zaštićenim područjima tijekom i nakon pandemije, imat će velike implikacije na prirodu i na naš odnos prema njoj u budućnosti. No, ona bi mogla biti i prilika za izgradnju pozitivnije budućnosti.

Efekti pandemije vidljivi su u prvom redu kroz umanjenje ekonomske aktivnosti, što će kroz umanjene budžete za većinu zaštićenih područja, dovesti do negativnih multiplikativnih efekata na kvalitetu upravljanja.

Posebno je bitno osigurati kontinuitet u osnovnim funkcijama zaštićenih područja kako ne bi došlo do degradacije temeljnih vrijednosti – šumskih kompleksa, divljih vrsta, osjetljivih ekosistema.

Danas povodom 7. listopada – Dana zaštite Dinarida pozivamo sve subjekte uključene u zaštitu prirode i upravljanje zaštićenim područjima u Dinarskom luku, Vlade i vladine agencije, članove Parkova Dinarida, akademsku zajednicu, nevladin sektor, da osiguraju izgradnju zajedničkog štita za prirodu Dinarida, kroz sinergetske planove i djelovanja, kako bi efekti Pandemije COVID-19 bili što više ublaženi, a čime bi se stvorila nova pozitivna energija za post pandemijsko vrijeme.

Posebno ističemo potrebu pronalaženja načina za unaprjeđenje regionalne suradnje, jer vrijednosti dobrih praksi mogu biti od vitalnog značaja za prilagođavanje operativnog upravljanja zaštićenim područjima.

I pored otežane suradnje u doba Pandemije COVID 19, svaki pojedinačni napor na zaštiti ugroženih vrsta, edukaciji mladih, istraživanju ekosistema, izgradnji novih sadržaja, promociji kulturne baštine, održavanju ili uspostavljanju novih aktivnosti regionalne suradnje, čini dobro svima nama, čini dobro prirodnom i kulturnom naslijeđu Dinarida.

DINARIDI SPAJAJU !

Dinaridi (Dinarski luk) predstavljaju jedan od najvećih planinskih lanaca u Europi, koji povezuje osam država jugoistočne Europe: Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Sloveniju i Srbiju.
Naziv Dinaridi potječe od imena planine Dinare, koja se nalazi na granici Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a koja se prostire u središnjem dijelu planinskog vijenca. Dinaridi se pružaju u pravcu sjeverozapad-jugoistok, dužinom od oko 650 km uz obalu Jadranskog mora. Najviši planinski masiv Dinarida su Prokletije, s vrhom Maja Jezerce (2694m). 

Parkovi Dinarida - mreža zaštićenih područja Dinarida posvećena je unaprjeđenju prirodnih i kulturnih vrijednosti zaštićenih područja Dinarida, njihovoj promociji i podršci, kao i primjeni dobrih praksi održivog razvoja i upravljanja. Mrežu Parkova Dinarida čini više od 90 zaštićenih područja iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Kosova*, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije. Članovi Parkova Dinarida su takođe i privatne osobe, ljubitelji prirode i prijatelji mreže od njenog osnivanja. Asocijacija je osnovana krajem 2014. godine sa sjedištem u Podgorici na osnovu sporazuma 8 zemalja Dinarskog luka - Big Win II.

DSC 3642

Image

Javna ustanova Nacionalni park Paklenica
Dr. Franje Tuđmana 14a
HR - 23244 Starigrad-Paklenica

Tel: +385 (0) 23 369 155, 369 202 (Uprava)
      +385 (0) 23 369 452 (Kamp "Nacionalni park")
      +385 (0) 23 369 803 (Ulaz 1 Velika Paklenica)


E-mail:
np-paklenica@paklenica.hr
prezentacija@paklenica.hr (info)

OIB: 24913665146
IBAN: HR0824070001100579272, OTP banka

Image

IZJAVA O ZAŠTITI PRIVATNOSTI I SIGURNOSTI OSOBNIH PODATAKA