Zbog svoje jedinstvene prirodne osnove, izuzetnih geomorfoloških oblika i veličanstvenih šuma, prostor Velike i Male Paklenice već je 1949. g. proglašen nacionalnim parkom. Osnovni razlog proglašenja ovog prostora nacionalnim parkom bila je zaštita najočuvanijeg i najvećeg šumskog kompleksa na području Dalmacije.

Nacionalni park Paklenica se prostire na površini od 95 km², na obroncima južnog Velebita, a tu se nalaze i njegovi najviši vrhovi - Vaganski vrh (1757m/nv) i Sveto brdo (1753 m/nv). Obuhvaća područje bujičnih tokova Velike i Male Paklenice, odnosno njihove prepoznatljive kanjone okomito urezane u južne padine Velebita, te širi okolni prostor.

logo mali bijeli okvir.fw

Osnovne informacije

DATUM PROGLAŠENJA ZAŠTIĆENOG PODRUČJA:  19. listopada 1949.

NAJVIŠI VRHOVI:  Vaganski vrh 1 757 m/nv, Sveto brdo 1 753 m/nv

ŽUPANIJE: Zadarska  (64 km2) i Ličko-Senjska  (31 km2)

GRAD: Gospić 

OPĆINE: Starigrad i Lovinac 

MEĐUNARODNA ZAŠTITA:

Rezervat biosfere planina Velebit (UNESCO MaB) 10. veljače 1978.

Ekološka mreža NATURA 2000, 1.12.2014.

UNESCO-ov Popis Svjetske baštine, 7. srpnja 2017.

Više

 

Špilja „Manita peć“

 MG 5015Manita pec

Manita peć je jedina špilja na prostoru Parka koja je otvorena i uređena za posjet. Svojom prostranošću i ljepotom ukrasa oduševljava posjetitelje još od davne 1937. godine, kada je nakon uređenja staze započelo njeno posjećivanje. Ulaz u špilju nalazi se na 570 m nadmorske visine, a uspon od parkirališta u Velikoj Paklenici do nje traje oko sat i pol.

Više

Planinarske staze

Planinarski dom Šime Sorić meni module

Pješačenje je jedini način da stvarno upoznate Paklenicu. Na području Parka postoji 150-200 km staza i putova, od turističkih, koji iz kanjona Velike Paklenice vode do špilje Manite peći, šumarske kuće „Lugarnice“ i planinarskog doma, do planinarskih koji vode do najviših velebitskih vrhova. Putovi u Parku obilježeni su tablama i markirani planinarskim oznakama.

Više

 

DSC 6311

Penjalište

Nacionalni park Paklenica je najznačajniji hrvatski penjački centar, poznat i izvan granica Hrvatske. Posebnu draž ovom penjalištu daje i blizina morske obale, pa je Paklenička rivijera idealno mjesto za kombinaciju penjanja i sportova na vodi.Danas na pakleničkom penjalištu, koje je uređeno u karbonatnim stijenama,  postoji oko 500 opremljenih i uređenih smjerova različitih težina i dužina (ocjene od 3 do 8b+), pa svaki penjač može pronaći ponešto za svoj užitak. 

Više

X
       Specific WH EN bossen Positief
28 Veljača 2018

Predavanje doc.dr.sc. Dalibora Paara o špiljama i istraživanju drugih planeta

U petak 3.2.2017. s početkom u 19h u dvorani pokraj Upravne zgrade JU NP Paklenica (Dr. F. Tuđmana 14a, 23244 Starigrad - Paklenica), doc.dr.sc. Dalibor Paar sa Sveučilišta u Zagrebu, Fizički odsjek PMF-a održat će zanimljivo predavanje pod nazivom:  Istraživanja drugih planeta: Znanstvena znatiželja ili priprema odstupnice za čovječanstvo.

Znate li da se u našoj neposrednoj blizini nalaze lokacije potpuno drugačije od okoliša koji poznajemo, koje su poput onih na kojima astronauti vježbaju za iduće svemirske misije? Zašto jedan od najslavnijih živućih znanstvenika, fizičar Stephen Hawking kaže: „Moramo kolonizirati druge planete, ili smo gotovi!“. Što se dogodilo Marsu i da li je nekad bilo života na njegovoj površini? Ako da, da li su neki od živih organizama preživjeli kataklizmu koja mu se dogodila? Čeka li slično Zemlju?

Speleološka djelatnost na Zemlji u ovom tisućljeću dobiva na značaju zbog više aspekata. Zahvaljujući napretku znanosti, špilje postaju jedan od ključnih izvora informacija o geološkim, klimatskim i biološkim događajima i procesima u životu Zemlje, milijunima godina unazad. Pitka voda postaje globalno važan resurs, a upravo krš karakteriziraju kompleksni sustavi gdje voda ima ključnu ulogu u formiranju špilja i jama. No špilje zadnjih godina dobivaju još jednu važnu ulogu, ulogu u istraživanjima drugih planeta. U njima se razvijaju speleološke i znanstvene tehnike koje bi se primijenile u svemirskim istraživanjima. Uz to zbog specifičnih „vanzemaljskih“ uvjeta postaju službeni poligon za pripremu astronauta za svemirske misije.

Naš planet Zemlja nije stabilan sustav, posebice ako se gleda na vrlo dugim vremenskim skalama. Na tu činjenicu nas početkom ovog tisućljeća podsjećaju brojni prirodni događaji, od potresa, vulkanskih erupcija do klimatskih poremećaja. Znanstveno je utvrđeno da su globalna zatopljenja i ledena doba, udari velikih meteorita, erupcije vulkana, tektonika ploča i niz drugih događanja puno puta značajno mijenjali uvjete za život na površini Zemlje. Napredak istraživanja svemira, prije svega planeta Sunčevog sustava koji su nam lakše dostupni u okviru razine današnje tehnologije postavlja logično pitanje: da li je moguće stvoriti rezervnu poziciju u slučaju da u nekom trenutku Zemlja ne bude pogodna za život? Današnja razina tehnologije i tempo kojom se ona razvija kolonizaciju drugih planeta pomiče iz znanstvene fantastike u znanstvenu realnost. Odgovor na ova i mnoga druga pitanja poput vrlo značajnog, da li je nekada bilo života na Marsu, ne možemo lako naći na njegovoj površini koja je neprestano izložena utjecajima iz svemira. Trebamo otići ispod površine, a za takva istraživanja ima izvrsnih mogućnosti i bez velikih količina opreme. Naime, kao i na Zemlji, na Marsu se nalaze brojne duboke i dugačke špilje i one predstavljaju perspektivu za traženje odgovora na sva postavljena pitanja.

Image

Javna ustanova Nacionalni park Paklenica
Dr. Franje Tuđmana 14a
HR - 23244 Starigrad-Paklenica

Tel: +385 (0) 23 369 155, 369 202 (Uprava)
      +385 (0) 23 369 452 (Kamp "Nacionalni park")
      +385 (0) 23 369 803 (Ulaz 1 Velika Paklenica)


E-mail:
np-paklenica@paklenica.hr
prezentacija@paklenica.hr (info)

OIB: 24913665146
IBAN: HR0824070001100579272, OTP banka

Image

IZJAVA O ZAŠTITI PRIVATNOSTI I SIGURNOSTI OSOBNIH PODATAKA